Stres na radnom mjestu

Stres na radnom mjestu može dolaziti iz različitih izvora. Pogledajte sljedeću tablicu i pitajte se da li i vi mislite da doživljavate neki oblik stresa na radom mjestu.

Saznajte više

Izvori stresa u radnoj organizaciji



Izvori koji ovise o samoj osobi

(unutarnji izvori)
Npr. nerealna očekivanja od posla, osjećaj profesionalne nekompetentnosti



Izvori vezani uz radne uvjete

Npr. premali, neprikladan i neopremljen radni prostor, neodgovarajući mikroklimatski uvjeti



Izvori vezani uz organizaciju rada

Npr. vremenski pritisak rokova, nejasno definirane uloge, radni zadaci, nejasna pravila nagrađivanja, napredovanja



Izvori vezani uz odnose s drugima unutar organizacije

Npr. psihosocijalna klima, pomanjkanje jasne filozofije org., nepiticanje duha, zajedništva i pripadnosti timu

Nakon što ste procijenili da vam se čini da doživljavate neki oblik stresa na radnom mjestu, imate nekoliko mogućnosti:



1. Osmisliti strategije kako da se izborite sa tim izvorom stresa



2. Ukoliko mislite da ste sve pokušali kako biste eliminirali izvore stresa i da vaše nezadovoljstvo na radnom mjestu raste, odlučite se otići iz te radne sredine i potražite novo radno mjesto prije nego sagorite na radnom mjestu i doživite burnout.

Što je burnout?

5.11.2020. Doktor u kući, „Sindrom pregorjelosti, kako ga prepoznati i kako si pomoći

Pročitajte

A ako radite od kuće i čini vam se da se počinjete loše osjećati, pročitajte naš članak o radu od kuće (prednosti i nedostaci).
Članak je objavljen u on line knjizi Hrvatske psihološke komore „Korona virus i mentalne zdravlje“

Pročitajte

Smart Working

Rad od kuće u doba korone, prednosti i nedostaci

mr.sc. Andreja Kostelić-Martić,
mag. specijalista kliničke psihologije, psihoterapeut kognitivno – bihevioralne terapije,
EMDR terapeut, ACT terapeut
Centar za kognitivno-bihevioralnu terapiju

Smart Working odnosno rad od kuće, je oblik suradnje između radnika i radne organizacije koji u zadnjih dvadesetak godina raste iz godine u godinu. Prema rezultatima istraživanja Europske Unije iz 2018. godine, 5,5% posto žena i 5,0% muškaraca odabralo je takvu vrstu rada. U sjevernim državama Europe, postotak je znatno viši nego u južnim državama. Tako je rad od kuće prisutan u Nizozemskoj 14.0%, u Finskoj 13,3%, Lukseburgu 11,0% dok je u Italiji znatno manje 3,6%, Grčkoj 2%, Bugarskoj najmanje 0,3% . U Hrvatskoj isto tako mali broj radnika svega 1,4% odabrao taj oblik rada (1).

Prikazani su podaci iz 2018. godine. Danas u vrijeme pandemije korona virusa i svih mjera zaštite velik broj radnih organizacija u cijeloj Europi odlučio se u velikoj mjeri tamo gdje je to moguće na rad od kuće.
Isto tako i Hrvatska je bila primorana uvesti promjene. Portal MojPosao napravio je veliko istraživanje u 4 mj. 2020. na preko 900 radnika (2).

Dobiveni rezultati ukazuju da 2/3 radnika radi od kuće tj. od zaposlenih ispitanika, trenutno od kuće radi njih 69%. Gotovo petina ispitanika (18%) ne radi od kuće, jer im to priroda posla ne dozvoljava, dok ima i onih (9%) koji bi mogli raditi od kuće, ali im to poslodavac nije omogućio. Svi samozaposleni ispitanici (njih 4% od ukupnog broja ispitanika) rade od kuće.

U zadnjih nekoliko godina različita istraživanja prednosti i nedostataka rada od kuće ukazivala su na nekoliko važnih prednosti kao povećanje produktivnosti radnika, fleksibilnost radnog vremena i bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života kod radnika što je izazivalo veliki entuzijazam kod poslodavaca, a pogotovo što postoje i podaci koji ukazuju na veliku uštedu u troškovima poslovanja. Pogotovo u informatičkom sektoru (3),(4).

Veliko istraživanje fakulteta School of Management del Politecnico di Milano iz Milana (Osservatorio Smart Working della School of of Management del Politecnico di Milano) od 10. mj. 2019. godine na reprezentativnom uzorku od 1000 talijanskih radnika dobilo je zanimljive rezultate o prednostima i nedostacima rada od kuće (5), (6).

Evo nekih najvažnijih rezultata: kod radnika imamo poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života (46%), porast motiviranosti i uključenost radnika (35%). Rad sa radnicima prema mišljenju menadžera ima nekih poteškoća: poteškoća u menadžiranju kriznih i hitnih situacija (34% menadžera je to izjavilo), problemi kod korištenja tehnologije (32%), poteškoće kod planiranja aktivnosti (26%), iako 46% menadžera izjavljuje da se nije susreo sa niti jednom kritičnom poteškoćom. O nedostacima rada od kuće, radnici prijavljuju ove nedostatke: percepcija izolacije (35%), vanjske distrakcije (21%), problemi u virtualnoj komunikaciji i suradnji (11%), tehnološke prepreke (11%).
Prikazani su podaci iz 2018. godine. Danas u vrijeme pandemije korona virusa i svih mjera zaštite velik broj radnih organizacija u cijeloj Europi odlučio se u velikoj mjeri tamo gdje je to moguće na rad od kuće.
Isto tako i Hrvatska je bila primorana uvesti promjene. Portal MojPosao napravio je veliko istraživanje u 4 mj. 2020. na preko 900 radnika (2).

Dobiveni rezultati ukazuju da 2/3 radnika radi od kuće tj. od zaposlenih ispitanika, trenutno od kuće radi njih 69%. Gotovo petina ispitanika (18%) ne radi od kuće, jer im to priroda posla ne dozvoljava, dok ima i onih (9%) koji bi mogli raditi od kuće, ali im to poslodavac nije omogućio. Svi samozaposleni ispitanici (njih 4% od ukupnog broja ispitanika) rade od kuće.

Povećanje produktivnosti radnika i smanjenje troškova poslovanja izazivaju veliki entuzijazam kod poslodavaca kao što smo rekli, ali moramo biti vrlo oprezni.

Sva spomenuta istraživanja do sada su bila prije pandemije korona virusa. Pandemija korona virusom i potreba za izolacijom dovela je do iznenadnog porasta rada od kuće u uvjetima koji nisu planski pripremljeni i organizirani i samim tim rad od kuće se odvija često u uvjetima koji mogu biti itekako stresni za radnika i dovesti do izgaranja (burnout-a).

A sve mjere borbe protiv korona virusa onemogućuju nam u velikoj mjeri da taj stres od posla ublažimo preko socijalizacije sa prijateljima u restoranima, klubovima, kinima, kazalištima, proslavama, teretanama.

Ostali smo bez druženja i mnogih hobija. I samim tim riskiramo da imamo više nedostataka rada od kuće u odnosu na prednosti koje su bile dokazane u istraživanjima prije korone. Iako bez dvojbe ima puno važnih pozitivnih prednosti rada od kuće za radnika na ovom mjestu nećemo ih analizirati, ali ih možemo vidjeti u tablici 1.

Tablica 1.

Cilj nam je ipak ukazati na sve moguće nedostatke rada od kuće za koje vjerujemo da imaju još veći efekt u doba korone i budući da je rad od kuće došao neplanirano u uvjetima korone i samim tim i radnici i poduzetnici ih moraju osvijestiti i raditi na njima da bi ih smanjili.

Koji su to kritični uvjeti koji sigurno neće dovesti do zadovoljstva radnika i povećanje produktivnosti možemo vidjeti u tab.1.

Kada radnik radi u stanu koji je mali, cjelodnevni boravak u njemu može dovesti do klaustrofobije, osjećaja nelagode od zatvorenog prostora, a kada radnik nije sam kod kuće i članovi obitelji ga ometaju u radu to stanje kod njega može izazvati nervozu, frustraciju, dekoncentriranost. Nadalje nisu dobri uvjeti za radnika, kada radnik nema pravi radni stol i popratnu tehnologiju, kada nema ergonomsku stolicu nego sjedi na običnoj stolci ili radi iz kreveta, na podu. Kada radnik ima poteškoća sa samodisciplinom i poteškoćama u koncentraciji što dovodi do toga da radne zadatke obavlja cijeli dan a pritom se osjeća izoliran. Slaba komunikacija sa voditeljima i cijelim timom kod tih osoba još više pogoršava njegovo stanje izoliranosti i konfuzije.

Boravak u kući i blizina frižidera može dovesti do povećanja apetita i korištenje hrane kao anti stres što će dovesti do poremećaja prehrane. Radnici od kuće mogu početi iz dosade jesti manje zdravu hranu, slatkiše, pečenu i prženu hranu.

Sa druge strane osobe koje žive same i cijeli dan ne izlaze iz kuće mogu smanjiti značajno unos hrane. Produženo radno vrijeme i kasni odlazak na spavanje dovodi i do poremećaja spavanja.

U spomenutom istraživanju portala MojPosao (2) ispitanici su pitani o nedostacima rada kod kuće. Kao najveće izazove rada od kuće ispitanici ističu nedostatak komunikacije licem u lice s kolegama (65%), ometanje od strane ukućana (47%) te ističu operativne zadatke koje je, prema riječima ispitanika, teško riješiti od doma (46%).

Svaki peti radnik priznaje da im najveću prepreku u radu od doma predstavlja – manjak samodiscipline.

Dekoncentracija u radu, produženje rada na cijeli dan do kasno u noć, nedostatak sna, osjećaj izoliranosti, nezdrava prehrana, nebriga za fizički aspekt jer se ne ide u ured, mogu dovesti i do razvoja psihičkih poteškoća kao što je depresija, anksioznost, napadaji panike, stres, OKP. I rezultati istraživanja grupe psihologica „Covidovih 13“ i studentske udruge „Kako si?“ (7) sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu idu u tom smjeru (svibanj 2020.).

Iako Hrvati u istraživanju portala MojPosao ističu brojne prednosti rada od kuće, samo njih 17% je zainteresirano za svakodnevni rad od kuće i nakon ere korone. A gotovo dvije trećine radnika (64%) nakon završetka krize želi nastaviti raditi od kuće, ali samo povremeno.

Za sami kraj

Savjeti za poslodavce:

1. Nemojte da vas ponese entuzijazam u vezi smanjenja troškova poslovanja dok radnici rade od kuće. Proučite sve nedostatke rada od kuće i radite na njima da biste dugoročno imali radnike koji su psihički zdravi, motivirani za rad i produktivni.

Savjeti za radnike:

1. Budite se u isto vrijeme i planirajte radni dan i radno vrijeme. Motivirajte se da sve radne zadatke obavite u planirano vrijeme kako vam se radni dan ne bi produžio do kasno u noć ili subotom i nedjeljom.
2. Isplanirajte i pauze u kojima se nagradite gledanjem serija, pripremanjem zdrave i ukusne hrane, kratkom šetnjom u park, igranjem sa kućnim ljubimcem, vježbanjem, slušanjem muzike, pjevanjem, plesanjem, vježbe disanja, meditacija, yoga …

3. Nemojte biti lijeni i odlazite redovito u nabavku novih i zdravih namirnica za ručak. Rad od kuće je prilika da jedete zdravo i da se zabavite pripremanjem novih recepata za ukusne obroke. Nemojte jesti premalo, ali niti previše. Pazite da jedete što više povrća i voća i što manje pečenu i prženu hranu. Pokoji desert.
4. Izbjegavati stimulanse kao što su nikotin, kofein, alkohol.
5. Uredite si radni kutak. Radni stol, ergonomska stolica. Nemojte raditi pogrbljeni u krevetu ili na podu. Tražite od poslodavca odgovarajuću tehničku opremu, brzi Internet.
6. Kako biste smanjili osjećaj izoliranosti tražite češći kontakt sa voditeljem i/ili cijelim timom preko Skype-a, Zooma. Ako je moguće radite barem jedan dan iz ureda.
7. Ako ne živite sami, isplanirajte druženje sa članovima obitelji u pauzama i nađite dogovor u vezi međusobnog neometanja.
8. Pazite na distrakcije koje vam oduzimaju previše vremena: socijalne mreže, pregledavanje i komuniciranje, igrice na mobitelu itd. Odredite koliko ćete ih koristiti kao nagradu u pauzama.
9. Pazite da se ne zapustite fizički, stoga održavajte redovito osobnu higijenu, obucite se ujutro kao da idete u ured.
10. Nakon radnog vremena posvetite se vašim hobijima, obitelji, zabavljajte se, šalite se, smijte se, šetajte u prirodi.
11. Planirajte odlazak na spavanje uvijek u isto vrijeme. Idealno bi bilo spavati oko 7-8 sati. Ne zanemarujte zbog umora seksualnu aktivnost.

Literatura

http://psiholoska-komora.hr/static/documents/HPK-Koronavirus_i_mentalno_zdravlje.pdf