Mindfulness

Mindfulness ili u prijevodu „puna svjesnost“ je svjesnost koja nastaje kroz obraćanje pozornosti na poseban način: namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, bez prosuđivanja.

Vježbanjem usredotočene svjesnosti otkrivamo kako živjeti u sadašnjem trenutku umjesto uobičajenog stalnog razmišljanja o prošlosti i stalne zabrinutosti za budućnost. Puna svjesnost se može razviti kroz trening koji omogućuje ljudima da promijene način na koji se osjećaju i misle o svojim iskustvima, posebno onim stresnim.

Četiri temelja svijesti su:

Naše tijelo

Osjećaji

Naš um

Svijet oko nas

.

 

Vježbe

Različite vježbe koje radimo vezane su za temeljne svijesti. Cilj je fokusirati se na zadatak koji obavljamo i biti potpuno svjestan svakog aspekta toga zadatka i pri tome ne dopuštati umu da luta i da izmišlja različite probleme. Cilj je samo biti u trenutku i cijeniti ga.

Tako imamo vježbe:

pregleda tijela (koncentriramo se postepeno na sve dijelove tijela)

puna svjesnost disanja

puna svjesnost istezanja

hodanje pune svjesnosti

puna svjesnost zvukova i misli

vježba sa grožđicom itd.

Ali Mindfulness je moguće i vježbati dok radimo gotovo sve.

Evo nekoliko ideja kako ga primijeniti tijekom svake aktivnosti

Hranjenje

Uzmite svaki zalogaj i primijetite teksturu hrane, svaki okus koji sadrži, vizualizirajte hranjive sastojke u hrani koji dopiru do svakog dijela vašeg tijela i daju vam potrebnu energiju.

Disanje

Budite svjesni svoga disanja, nema potrebe za promjenom ili kontrolom, samo budite svjesni, primijetite kako se pluća pune i kako se prsa šire. Primijetite kako vam zrak ulazi u nos i pluća i kako se osjećate dok izdišete kroz nos, vizualizirajte kisik koji dopire do svih dijelova vašeg tijela.

Tuširanje

Osjetite temperaturu vode i sve male mlazove vode koji vam dotiču tijelo. Primijetite zvuk vode na tijelu i zvuk vode dok udara o pod. Udahnite duboko i osjetite mirise oko vas.

Fizičko vježbanje

Dok vježbate ili se istežete, u potpunosti se usredotočite na ono što osjećate. Usredotočite se na mišić koji je u naporu, osjetite kako vam se grči i otpušta. Duboko dišite kako biste tijelu omogućili ulazak kisika, koji je potreban dok vježbate.

Hodanje

Izađite u šetnju i primijetite osjećaj hladnog zraka ili toplinu sunca koje vam udara u lice, osvrnite se oko sebe i cijenite sve što možete vidjeti, drveće, grmlje, cvijeće, druge ljude, sunce, more, kišu… Opažajte što čujete; čujete li djecu kako trče i igraju se, psi laju, ptice pjevaju, automobili se voze… Udahnite mirise; cvijeće, roštilj, miris svježeg zraka. Primijetite i sve vaše misli ili osjećaje koje vam stvaraju ove stvari.

Mindfulness nije lagan trening i potrebno je dosta strpljenja. Vježba je potrebna kao i sa bilo kojom novom aktivnošću prije nego što ona postane lagana i prirodna. Imajte to na umu kada započnete, možda nećete odmah vidjeti sve prednosti, ali uz stalnu praksu postat će dio svakodnevnog života i počet ćete primjećivati kako vam se život znatno poboljšava, a vi postajete mirniji i zdraviji.

Neuroznanstvene studije su utvrdile da već 8-tjedno prakticiranje mindfulnessa po prosječno 30-tak minuta dnevno pozitivno mijenja mozak, te su nađene sljedeće promjene:

Povećana područja mozga povezana s regulacijom emocija (poboljšana samokontrola)

Promjene u područjima mozga povezanim s donošenjem odluka, pozornošću, koncentracijom, učenjem i pamćenjem, empatijom

Smanjenje gustoće sive tvari u amigdali koja igra važnu ulogu u anksioznosti i stresu

Osim korisnih promjena u mozgu, redovito prakticiranje mindfulnessa poboljšava cirkulaciju, snižava krvni tlak i štiti ljude od rizika za razvoj povišenog krvnog tlaka. Poboljšava probavu i san.