Depresivne smetnje
Što je depresija? Svatko primjećuje promjene u svom raspoloženju od dana do dana, ili čak od sata do sata. Svatko od nas s vremena na vrijeme govori da je «pomalo depresivan», iako je jasno da ne trebamo pomoć svaki put kad to kažemo. Dakle, kada je depresija problem koji možda treba profesionalnu pomoć? Ne postoji jasna granica između svakodnevne depresije i onoga što ljudi ponekad nazivaju ‘klinička depresija’. Radi se o intenzitetu. Kad je depresija ozbiljnija, dugotrajnija, i ima više efekata, tada počinjemo govoriti da bi se moglo raditi o kliničkoj depresiji koja treba pomoć. Ljudi koji imaju takav jači oblik depresije obično imaju i druge simptome pored očitog osjećaja depresivnosti.
Saznajte više
Depresivne smetnje

Uobičajeni simptomi depresije

Depresivno raspoloženje

Osjeća se loše, tužno, sit svega ili sumorno, tupo i prazno.

Gubitak interesa, užitka i motivacije

Ništa se ne čini zabavnim, sve izgleda kao da je zamorno. Život se čini sivim, dosadnim i besmislenim.

Samokritika i osjećaj krivnje

Osjećate se lošim, beskorisnim, neprikladnim i bezvrijednim.

Pojačana razdražljivost i ljutnja

Brzo plane, nema strpljenja, nervoznost.

Gubitak energije

Cijelo vrijeme osjećaj umora

Osjećaj da je teško biti s ljudima

Povlačenje iz socijalnih aktivnosti.

Osjećaj straha

Osjećaj straha, zabrinutosti ili napetosti, često bez poznavanja razloga.

Pesimizam

U svemu što se odvija vidi se najcrnja interpretacija. Razmišljanje da ništa neće ispasti dobro, sve se promatra kroz tamne naočale.

Smanjena aktivnost

U nekim slučajevima to može doseći točku u kojoj netko samo leži u krevetu ili sjedi cijeli dan bez kretanja.

Promjene apetita i tjelesne težine

Najčešće gubitak apetita i težine, ali ponekad se može i ‘jesti da se smiri’, što rezultira u ponovnom dobivanju težine.

Krajnosti

Ili se osjeća naglašeno nezadrživ, uzburkan i nemiran; ili druga krajnost, sve se obavlja mnogo sporije nego obično.

Teškoće s koncentracijom

Često do te mjere da je teško pratiti i TV program ili razgovor.

Problemi s pamćenjem

Na primjer, zaboravljanje gdje ste nešto odložili, ili se ne možete sjetiti nečijeg imena. Često su prisutne i specifičnije promjene u pamćenju, kao što je mnogo lakše pamćenje svega lošeg što vam se dogodilo, nego bilo čega dobrog.

Promjene u spavanju

Najčešće poteškoće pri odlasku na spavanje, nemiran san ili buđenje rano ujutro i nemogućnost da se ponovno zaspi. Opet, neki spavaju dulje nego obično, možda kao način da se pobjegne od lošeg osjećaja.

Beznadnost

Razmišljanje ne samo da je sve sumorno i besmisleno, nego da će i uvijek ostati tako. Čini se kao da nema smisla niti pokušavati popraviti stanje stvari jer u budućnosti ionako nema ničeg osim jada i gubitka.

Gubitak interesa za seks

Razmišljanje o smrti

Ovo može varirati od razmišljanja da ne bi bilo tako loše da se slučajno pogine, do aktivnog planiranja samoubojstva.

POTRAŽITE POMOĆ

Ukoliko imate česte ili ozbiljne misli o samoubojstvu, a pogotovo ako ste već počeli planirati kako biste to stvarno učinili, tada što je prije moguće trebate stručnu pomoć. Ako već ne odlazite stručnjaku za mentalno zdravlje kome biste mogli reći o ovim mislima, potražite pomoć kod Vašeg liječnika opće prakse.

Koje su uspješne metode liječenja depresije

Neki ljudi se ponekad boje da je svaki od ovih simptoma depresije pojedinačni problem. Na primjer, ukoliko primijetite probleme s pamćenjem i koncentracijom, mogli biste se brinuti da postajete senilni. Ili, mogli biste gubitak interesa za seks pripisati nekom problemu u vašoj vezi. To može zavarati. Od velikog je značenja prepoznati da sve što je navedeno je lista uobičajenih simptoma jednog problema, odnosno depresija. Ako ste depresivni, vrlo je vjerojatno da ćete imati i neke od ovih simptoma – i kako izlazite iz depresije, tako će nestajati i drugi simptomi.
Biološki tretmani

Ove tretmane mora prepisati liječnik (obično vaš liječnik opće prakse ili psihijatar).
Lijekovi
Antidepresivi mogu biti vrlo uspješna metoda liječenja za mnoge ljude. Postoji nekoliko grupa lijekova koje je moguće koristiti. Svi ovi lijekovi pokušavaju ispraviti promjene u kemijskim spojevima u mozgu koji mogu biti povezani s depresijom. Ukoliko ne uzimate lijekove, a mislite da bi vam mogli pomoći, trebate razgovarati sa vašim doktorom opće prakse, psihijatrom ili drugim doktorom. Drugi stručnjaci, kao što su psiholozi ili medicinske sestre, ne prepisuju lijekove.

Terapija elektrošokovima (ECT)
Ovakva terapija se ponekad koristi za pojedince s teškom depresijom koja ne reagira na druge načine liječenja. Mnogo je manje uobičajena od ostalih vrsta terapije, i isključivo se daje samo pacijentima smještenim u bolnici.

Uskraćivanje sna

Terapija svjetlom

Psihološki tretmani

Kognitivno bihevioralna terapija
Temelji se na ideji da je dio onoga što drži ljude u depresiji način na koji gledaju svijet oko sebe. Prema tome, pesimizam, beznadnost i samo-kritičnost koji karakteriziraju depresiju nisu samo nuspojave poremećaja. One su ključ onoga što baca ljude u depresiju i drži ih u takvom stanju. Liječenje se tako koncentrira na pokušavanju da se prepozna i promijeni način mišljenja (‘kognitivni faktori’) i ponašanja (‘bihevioralni’ faktori) koji čine ljude depresivnima. U Centru za kliničku psihologiju primjenjujemo kognitivno-bihevioralnu terapiju.

Ostali psihološki tretmani depresije
U tretmanu depresije još se koriste i psihoanalitička terapija, interpersonalna terapija Klermana i Weissmana, grupna terapija i obiteljska terapija

Danas postoji niz metoda liječenja koji mogu pomoći ljudima u depresiji. Trenutno istraživanje pokazuje da antidepresivi, i određeni psihološki tretmani (kognitivno-bihevioralna terapija) su učinkoviti načini liječenja depresije. Tretmani depresivnih poremećaja se vrše ambulantno ili uz bolničko liječenje (posebice ako je prisutan rizik suicida!). Različiti tretmani, ili kombinacija tretmana, mogu odgovarati različitim ljudima.
KOJE SU USPJEŠNE METODE LIJEČENJA DEPRESIJE